13 ucenika je izvrsilo ovaj zadatak

Potrebno je da na vaše bloggove postavite vježbe sa rezultatima koje ste radili.
Upustvo za predstavljanje vježbe imate u kabinetu

Raspust je.
Ali radi dobre saradnje i sretne budućnosti hajde završite temu OSCILACIJE I TALASI po programu za decembar. Tražim i nagrađujem orginale. Može i drugačije, ali mislim da je ovo varijanta koja vam odgovara.

Kružno kretanje, osnovne veličine koje opisuju kružno kretanje, efekti tangencijalne i normalne komponentne sile, centripetalno ubrzanje, period i frekvrencija ravnomjernog kružnog kretanja, Centrifugalna sila

OSCILACIJE su promjene intenziteta neke veličine u odnosu na zadatu referentnu vrijednost, kod kojih se intenzitet mijenja naizmjenično iznad i ispod referentne vrijednosti.

1.       Mehaničke oscilacije

2.       Ravnomjerno kružno i oscilatorno kretanje

3.       Ravnomjerno kružno i oscilatorno kretanje

4.       Ponavljanje i utvrđivanje

5.       Računski zadaci

6.       Zatvoreno oscilatorno kolo

7.       Otvoreno oscilatorno kolo

8.       Mehanički talasi

9.       Jednačina talasa

10.   Elektromagnetni talasi

11.   Maxwelova teorija

12.   Stojeći talasi

13.   Zvuk.Zvučni izvori

14.   Brzina zvuka

Rad i energija
Zadaci za samostalni rad
Zad.1.
Izvedite formulu za maksimalnu visinu kosog hica s kutem izbačaja a i početne brzine
v0 primjenom zakona očuvanja energije. Rješenje usporedite s formulom dobivenom
primjenom Newtonovih zakona (učinjeno na vježbama).
Zad.2.
U dizalu mase 200 kg nalazi se teret mase 150 kg. U prvoj fazi koja traje 9 sekundi, dizalo
se uspinje ubrzanjem od 0,3 m/s2 . Nakon toga, u drugoj fazi, nastavlja se uspinjati
postignutom brzinom, bez daljnjeg ubrzavanja sve do visine od 81 m.
a) Kolika je postignuta brzina na kraju prve faze?
b) Koliko dugo traje uspinjanje lifta?
c) Prikažite grafove a − t , v − t i h − t za gibanje dizala!
d) Kolika je sila motora koji podižu dizalo u prvoj fazi?
e) Kolika je rezultantna sila na dizalo u prvoj fazi?
f) Kolika je sila motora koji podižu dizalo u drugoj fazi?
g) Kolika je rezultantna sila na dizalo u drugoj fazi?
h) Kolika je prosječna snaga motora u prvoj fazi? (Uputa: Koristite formulu P = Fv )
i) Kolika je snaga motora u drugoj fazi?
j) Koliki je ukupni korisni rad motora za navedeno podizanje?  (R: W = 300 kJ)
k) Prikažite grafički ovisnost snage motora o brzini uspinjanja, zatim ovisnost snage
o visini, te ovisnost snage o vremenu. Naravno, prethodno izvedite funkcije P(v) ,
P(h) i P(t) .
l) Da se kojim slučajem prekine sajla koja povlači dizalo u trenutku kada je ono na
visini od 50 m, koliko bi vremena imali radnici na tlu u podnožju dizala da sklone
kako ne bi nastradali? Napomena: ne zaboravite da se lift uspinje! Koliko ta
činjenica produljuje vrijeme padanja? ( ) R: tp = 3,47 s ; uz v0 = 0 ⇒ tp′ = 3,19 s
m)Kolika bi se energija prilikom udara potrošila na razaranje i prenijela na okolinu?
(R: ΔE = 173 kJ)
Zad.3.
Kojom početnom brzinom mora barmen gurnuti horizontalno po šanku kriglu mase 0,3
kg da bi ona prije zaustavljanja prešla put od 2 m ako je faktor trenja između krigle i
šanka 0,15.
Uputa: Početna kinetička energija potrošila se na savladavanje trenja.
Zad.4.
Vojnik na skijama opali iz puške metak u horizontalnom smjeru . Nakon kolikog će se
puta vojnik zaustaviti ako je faktor trenja između površine skija i snijega 0,01 , masa
metka 0,01 kg , početna brzina ispaljenog metka 900 m/s , a masa vojnika, puške i skija
60 kg?
Uputa: Pomoću zakona očuvanja gibanja izračunajte najprije koliku će horizontalnu početnu
brzinu dobiti vojnik.
(R: s = 2,9 cm)

1.Računski zadaci
2.Primjena zakona održanja momenta impulsa
3.Primjena zakona održanja momenta impulsa
4.Rješavanje računskih zadataka
5.Rješavanje računskih zadataka
6.Računski zadaci
7.Energija u gravitacionom polju
8.Priprema za prvu školsku pismenu zadaću
9.Priprema za prvu školsku pismenu zadaću
10.Prva školska pismena zadaća
11.Prva školska pismena zadaća
12.Ispravak prve školske pismene zadaće

Druga kosmička brzina

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Druga kosmička brzina (parabolička brzina, brzina oslobađanja) je najmanja brzina koju je potrebno dati objektu (čija masa je zanemarljiva u odnosu na masu planete od koje odlazi) da bi objekt napustio gravitaciono polje planete.

Njutnova analiza kosmičkih brzina. Objekti A i B padaju natrag na Zemlju. Objekti C i D ulaze u kružnu ili eliptičnu orbitu (prva kosmička brzina). Objekt E izlazi iz gravitacionog polja po paraboli (druga kosmička brzina).

Druga kosmička brzina ovisi o radijusu i masi planete. Za Zemlju iznosi oko 11.2 Km/s (na površini planete). Objekt koji ima tu brzinu izlazi iz gravitacionog polja Zemlje i postaje sunčev satelit.

Brzina se naziva i paraboličkom zato što se objekti sa tom brzinom kreću po paraboli.

Jednačine [uredi]

Da bismo izračunali drugu kosmičku brzinu za Zemlju potrebno je upitati se kolika bi bila brzina objekta koji bi iz beskonačnosti padao na Zemlju. Očito, to je ista ta brzina koju je potrebno dati objektu da bi se oslobodio Zemljine gravitacije.

Zakon očuvanja energije:

gdje slijeva stoji kinetička energija i potencijalna energija. Ovdje je m — masa tijela, M — masa planete, R — radijus planete, G — gravitaciona konstanta, v₂ — druga kosmička brzina.

Rješavajući po v₂, dobijamo:

Između prve i druge kosmičke brzine postoji jednostavan odnos:

Kvadrat brzine oslobađanja je jednak dvostrukom njutnovskom potencijalu u početnoj tački (naprimjer na površini planete):

Druga kosmička brzina raznih nebeskih tijela [uredi]

Prva kosmička brzina

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prva kosmička brzina je brzina koju je potrebno dati objektu, zanemarujući otpor vazduha, tako da objekt može ostati u kružnoj orbiti s radijusom jednakim radijusu planete. Drugim riječima, to je najmanja brzina pri kojoj objekt ostaje u kružnoj orbiti tangencijalnoj na površinu planete a da ne padne na nju.

Za proračun prve kosmičke brzine potrebno je razmotriti centrifugalnu i centripetalnu silu koje djeluju na objekt.

gdje je m — masa objekta, M — masa planete, G — gravitaciona konstanta (6,67259·10⁻¹¹ m³·Kg⁻¹·s⁻²), — prva kosmička brzina, R — radijus planete. Na Zemlji, M = 5,97·10²⁴  Kg, R = 6 378 000  m), nalazimo

7,9 Km/s